Sakem Toti Long Stret Place!!!

Trushout hemi wan newfala app we The Bridge ba hemi wok wetem long yia 2024

Purpose blong app yia hem i blong recordem mo identifaem ol dump site we i stap saet long eria mo long country blong yumi. Hem i wan Real time application.

Trashout

Lukaotem Gud Envaeronmen

Welkam long u long website blong The Bridge. Wan legal mo new registared jaritabol asociasen we i bon long Erakor Bridge.
Website blong mifala i givim wan bigfala opotuniti long mifala. Hem i soem ol wokabaot blong mifala, ol activiti mo to aweanes long impotens blong envaeromen long evri aelan blong umi long Vanuatu. Umi presevem mo protektem ol NAJEROL RISOS blong Vanuatu.WIN we umi bridim, kakai we umi stap KAKAI ikam oat long ol tri mo long graon blong Vanuatu. Ples blong ol bubu blong umi, blong umi mo blong olgeta pikini we ba oli kam yet long fuja. Umi kipim i klin mo sev oltaem long umi mo blong olgeta long Fuja. PARADAES I STAP LONG HAND BLONG UMI.

Visen mo ol wokabaot blong Asociasen

  • Visen blong The Bridge emi blong protektem, ristorem mo mekem aweanes long impotens blong lagoon iko long olgeta yut mo popilasen we i liv long saet blong tufala lagun blong umi. Umi kakai fish long lagun ya, umi swim long lagun ya, umi mas prisevem lagun ya.
  • Mifala i patisipeit to long ol narafal envaeromentol activiti. Olsem long Tagabe Riva Clinap Kampen long Port-Vila.
  • Lastli, mifala i wandem askem umi evriwan long wanem ples we u stap long hem long Vanuatu: "LUKAOTEM GUD ENVAEROMEN BLONG UMI"

"To exist as a nation, to prosper as a state, to live as a people, we must have trees."


Ol Wokabaot

Erakor Bridge Lagoon

Graft ya i helpem mifala blong andastanem mo faenem aot se wonem kaen toti nao i fulap tumas long lagoon mo why?

Estimation/ 2024-2029

Hem i wan estimation nomo we umi ting se sipos umi evriwan we i live saet long lagoon i tekem action blong nomo sakem toti olsem iron mo plastik iko long lagoon.

Hao Nao Ba Umi Save Ristorem Bak Lagoon Blong Umi?



Long section ya ba mifala i rikotem namba blong ol Natongtong we ba mifala ristorem bak igo long lagoon. Tri ya hem very impoten long ekosistem blong lagoon blong Erakor. Emi haos blong ol marin risos, hem i fitim olketa, hemi klinim wota, hemi protektem land long sea level rise, hemi limitim Erosen.
### Why Mangroves are Important | The Planet Voice ### Importance of Mangrove Forests|Mangrove Action Project


Section ya mifala adentifaem mo rikotem aot ol ples blong toti we i stap saet blong Lagoon. After we mifala spotem ol debri site ya, Lo next step, mifala i lukluk long wan solution blong muvum aot i go stap long ples blong toti. Umi rispektem ol marin laefs we i stap long lagoon blong umi.


Erosen hemi hapen taen ren i ren bigwan, mo sopmat i ron i go taon long lagoon. Bigfala ren Hemi kosem dameg saet blong solwota,graon i brok, solwota ikam andap, sopmat i mekem korol rif i no save life, lagoon i kam toti. Hemi stap talem long umi blong no mas katem ol stamba blong hut we i stanap saet long solwota. Tanku long ol natongtong we oli kipim wota i klin bakeken after long wan big ren.


Laminaria hemi wan grass we i gru long lagoon blong Erakor. Kala blong hem i brown, lif blong hem i long. Hem i helpem ekosistem blong umi bigwan long we we hemi i haosem ol Fish mo hemi kivim kakai to long olgeta, long wan narasaet hemi i stap blong klinim solwota long side blong produceum fotosyntesis we i providem inaf oxygen blo ol fish.


Ol laef korel oli plem wan bigfala rol long laef blong ol marin risos blong umi. Hemi haosem ol fish mo sem taem hemi fitim olgeta. Tudei long lagoon blong umi i nomo gat korel from i gat tumas polution long wota. Mo to toti wota olsem sopmap we i go long lagoon tru long Erosen hemi stap olsem namba wan kos. Second wan hemi ol west blong ol industri mo ol haos we oli locate saet long lagoon. Ol Natongtong blong umi oli stap olsem filta we oli klinim toti wota weh ika blong ko long solwota. Hemi sevem ol reef mo seaweed blong umi oli save grow long lagoon.


Umi lukaotem gud Natongtong blong umi from hemi safe ples mo haos blong ol smol fish mo ol narafala marin laef blong lagoon. Oli laekem blong haet long Natongtong from ol big fish ba oli no save kakai olgeta.

Recent Pikja